





























Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko)o wii: Nelaaɗo Alla wi'aa hombo e ymɓe he ɓuri haandude e tefoore ma ñande darngo(darngal)? Nelaaɗo mo jam e kisal woni e mum maaki(owii): " mi sikkiina aan Abu Hurayrata hay gooto idataako ma naaɓnaade o hadiis, ɓuri maleede e tefoore am ko oon biiɗo deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla, tawa hombo laɓɓini ɗuum e ɓernde makko e fittaandu makko".
Al-BukhariAnnabi yo jam e kisal ngon e makko ina habra wonde ɓuri maleede e tefoore makko e yimɓe he ñande darngo ko biiɗo:" deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla tawa hombo laɓɓini ɗuum e ɓernde makko, tawa hombo woni kisɗo e sirku yeengo.
Ittaama e Jaabir Ɓiy Abdullaahi yo Alla wele mbo(yo allah yardo he mabbe)o wii: Mi nanii Nelaaɗo Alla ina maaka: " Kala kawruɗo e Alla tawi o renndinaani mbo e goɗɗo o naata aljanna, kala kawruɗo e makko hombo renndini Mbo e goɗɗum o naata yiite.
MuslimAnnabi hombo habra wonde maayɗo mbo renndinaani Alla e hay huunde woni battande mum ko aljanna hay si wonii o leɓtorete yogo e bakkatuuji mum, kala maayɗo kadi hombo renndini Alla e huunde o saasat e jaynge.
Ittaama e Abdullaahi Ibnu Mas'uud o wii: Nelaaɗo Alla maaki: " Halkiima sattinɓe" o wi'i noon laabi tabi tati.
MuslimNellaɗo Alla hombo habra fiɓtaare e perte ɓeen sattinɓe- ko aldah e peewal e ganndal- ka diine maɓɓe e aduno maɓɓe, e konngi mum en e golle maɓɓe, yawtuɓe keeri sariya mbo Nelaaɗo addi o.
Ittaama e Abu Hurayrata yo weluya Alla won e makko o wii: Nelaaɗo Alla yo jam e kisal won e makko maaki:(owii) " Kala newnanɗo cattiraaɗo, wollo (nane)o ustani mbo, Alla ɗowdina mbo ñande darnga e les ɗowdi Arsi Makko ñande ɗowdi(beelo) alah si wonah ɗowdi(beelo) Makko".
At-TirmidhiAnnabi yo jam e kisal ngon e makko habrii wonde kala newnanɗo ñamliiɗo wollo o ustani mbo e ñamaande makko he, njoɓdi makko ko: Alla ɗowdina mbo les Arsi Makko ñande darnga, ñalngu ngu naange ɓadato ko'e jiyaaɓe nguleeki mannge satta e dow maɓɓe. hay gooto dañatah ɗowdi(beelo) si wonah mbo Alla ɗowdini.
Ittaama e Abu Hurayrata yo weluya Alla won e makko o wii: Nelaaɗo Alla yo jam e kisal ngon e makko maaki(o wii): " Kala mbo Alla yiɗani (mooyani)moƴƴere O jariboo mbo".
Al-BukhariAnnabi yo jam e kisal won e makko ina habra wonde si Alla faalanaama gooto e jiyaaɓe Makko he moƴƴere O jaribatoɓe e pittaali maɓɓe e jawdi maɓɓe e koreeji maɓɓe, sabu ko gooŋɗinɗo moolorto e Alla ñaagunde, e heefde bakkatuuji, e ɓamtude darajaaji.
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe:(yo alla yardo he mabbe)) Ittaama e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko o habrata ummaade e Joom makko o maak(owii)i: pellet Alla winndii moƴƴi e bonɗi, refti O ɓanngini ɗuum, kala mbo himmi waɗde moƴƴel o gollaani ngel o winndene moƴƴel timmungel, si o himmarii waɗde ngel o waɗi ngel o Alla winndana mbo moƴƴi sappo haa e cowe teemedde jeeɗiɗi sowre, haa e cowe keewɗe, kala kimmuɗo e waɗde gootel bonngel o waɗaani ngel o winndane moƴƴel gootel, si o waɗii ngel noon o winndane bonngel gootel"
Al-Bukhari and MuslimNelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ɓannganii wonnde Alla hoddarii moƴƴi e bonɗi refi O holli Malaykaaji ɗi mbinndirtaɗi: Kala paalaaɗo o faandi o felliti waaɗde moƴƴere o wwinndanee moƴƴere wootere hay si o gollaani nde, si o golliinde noon o sowenee ɗum laabi sappo haa cowe teemedde jeeɗiɗi haa e cowe keewɗe, ɓeydeede nde fawii ko e laɓɓingol ɓernde e yawtinde nafoore e ko nanndi e ɗuum. Kla paalaaɗo o faandi o felliti waɗde bonannde kono o waɗaani nde o winndene moƴƴere wootere, si o acciinde ngam waasde waɗde sababuuji mannde o winndantaake hay dara, si o accii ɗuum ngam roŋkere o winndene anniya makko, si o gollinde o winndane bonannde wootere.
Ittaama e Abu Hurayrata yo weluya Alla won e makko o wii: Nelaaɗo Alla yo jam e kisal ngon e makko maaki:(owii) " Pellet Alla ndaaratah faade e mbaadiiji mon(sora bali mon) wonah faade e jawɗe mon, kono o ndaarata ko ɓerɗe mon e golle mon".
MuslimAnnabi (jam he kisinam won he makko)ɓannginii wonde Alla ndaaratah mbaadiiji jiyaaɓe e ɓalli maɓɓe, mbela koɗi jooɗɗi wollo bonɗi ŋari? Mbela koɗi mawɗi wollo koɗi tokoosi? Wollo koɗi celluɗi wollo koɗi ñawɗi? O ndaarathah faade e jawɗeele mon, mbele ko ɗe keewɗe wollo koɗe setta? Alla haasbortaa- ko jiyaaɓe makko ceertugol ɗe geɗe, kono O ndaarata ko woni e ɓerɗe jiyaaɓe makko e hulol e yaneede, e gooŋɗude, e laaɓde, wollo faandaade yeengo wollo naneede, O ndaarat faade e golle maɓɓe wonde ɗe moƴƴe wollo bonɗe; O barjaɗe O yoɓa ɗe.
Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo (yo allah yardo he makko )o wii: Nde min njooɗino ka (to)Nelaaɗo ñalawma gooto haa gorko gooto mbo comci( kolte) daneeji tal(tar), sukundu(gaasa) ɓaleeru(baleeha tik) korum ƴellitii e amen, batte ɗatngal yi'etaake e makko, hay gooto e amen anndaa mbo, haa o jooɗi e sara Nelaaɗo, o tuggi koppi makko ɗi e koppi makko, o fawi newe makko e dow buse makko, o wii: Aan Muhamadu habram ko woni Islaam, Nelaaɗo maaki(o wii):" Islaam woni kode deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla, ñiiɓnude juulde, tottira askal(jakka) koora lewru koorko, (koorka)kajjaya ka suudu Alla to laawol si a hattanii" o wii : A haalii goongo, min kaawa hombo naaɓnoo mbo, hombo gooŋɗina mbo, o wii: habram ko woni Iimaan? O maaki:" konde ngooŋɗinta Alla e malaykaaji maakko e defte makko e nelaaɓe makko, ñande darngo, e hoddira ko moƴƴi heen e ko boni heen, o wii: a gooŋɗi, o wii: habram ko woni moƴƴinde, O maaki:" kode ndewataa Alla ellee haɗa yi'a Mbo, hay si a wonii a yi'ataa Mbo Kaŋko kam hombo yii ma" o wii : habram ñande darngo darato, O "maaki: " naaɓnaaɗo o ɓuraani naaɓniiɗo o anndude" o wii: habram maandeeji hembo, O maaki:" kode korɗo jibinta laamɗo makko, e nde nji'ata momsotooɓe holɓe waasɓe aynooɓe dammi ina ɓurdandira toowde kuɓeeje" refti o fokkiti, o wii: ñiiɓmi dumunno setta, O maaki(o wii) :" aan Umar mbela haɗa anndi naaɓnatonooɗo o?" mbiimi ko Alla e Nelaaɗo makko ɓuri anndude, O maaki(o wii): " ko Jibriil ari e mon ina anndina on geɗe diine mon".
MuslimUmar(by kaataab yo Alla yardo he makko)ina habra wonde Jibrii(kici nam dow makko)l yaltii e Sahabaa- ɓe he e mbaadi gorko mbo anndaaka, ina e sifaaji makko comci (kolte)mum ko daneeji tal, (tar)sukundu (gasa)makko ko ɓaleeru kurum, batte ɗatngal yi'taake e makko hono tampere, e punndi, e saraade sukundu, e tunwude comci, hay gooto anndaano mbo e tawanooɓe he, ndeen hoɓe njooɗi ka Nelaaɗo, o jooɗi yeeso Nelaaɗo hono janngoowo nih, o naaɓnii mbo islaam, O habri mbo jookli islaam coomɗi seedeeji ɗiɗi e reende juulɗeele joy ɗe e totttirde askal, e hoorde lewru koorko ndu, e tottirde farilla hajju wonande oon kattanɗo. Naaɓniiɗo o wii: A gooŋɗii, Sahabaaɓe ɓe kaawa e naaɓnal makko tinndinatngal waasde anndude ko feeñi ko e gooŋɗinde naaɓnateeɗo o. Refti o naaɓnii mbo ko woni Iimaan, o jaabii mbo ɗi jookli Iimaan jeegom coomɗi gooŋɗinde goodal Alla e sifaaji Makko, e teelɗinande Mbo golle Makko hono tagde, e teelɗinande Mbo dewal, e wonde Malaykaaji ɗi O tagiri ɗii annoore koɗi jiyaaɓe Alla teddinaaɗi ɗi ngoopatah Alla koɗi ciinooji jamirooje Alla, e gooŋɗinde defte tellinaaɗe ɗe e Nelaaɓe ka Alla ɗe ummii, hono Quraana e Tawreeta, e Injiil e ko wonah ɗe, e gooŋɗinde Nelaaɓe yottinanooɓe Alla diine Makko o, ina e heɓe Nuuhu e Ibraahiima e Muusa, e Iisa e sakket maɓɓe Muhamadu yo kisal won e maɓɓe, e ɓe ngonah ɓe e Annabaaɓe e Nelaaɓe, e gooŋɗinde ñalawma cakkatiiɗo, ina naata e ɗuum ko woni caggal maayde e yenaande e nguurndam Barjak, e wonde neɗɗo ina ummintine o haasbe golle makko, battane makko ngono aljanna wollo yiite, e gooŋɗinde Alla hoddarii geɗe hono no idarii e ganndal Makko e ñeeñal Makko e winndude Mbo ɗuum, e haajaande Makko, e yande huunde nde no O hoddiri nde nih, e no O tagri nde. Refti o naaɓnii mbo Ihsaan(moƴƴinde), o jaabii mbo konde o rewata Alla elle hombo yi'a mbo, si o waawah yottaade daraja yiide Alla, yo rew Alla o annda Alla ina seedoo mbo, tolnde adanere ndee woni tolnde seedaade, ko ndeen ɓuri toowde, ɗimmɗre nde woni tolnde horde. Refti o naaɓnii mbo honde darngo darato? Annabi ɓanngini wonde ganndal ko darngo Alla heerorii ɗuum e ganndal makko, hay gooto anndah ɗum e winndere he, naaɓnaaɗo ɓuraani naaɓniiɗo o anndu. Refti o naaɓnii mbo maandeeji darngo? O holli wonde ina e maandeeji he heewde horɓe e ɓiɓɓe maɓɓe, wollo heewde aaƴaade ɓiɓɓe yummiraaɓe maɓɓe ɓe ngollidoo e maɓɓe gollondiral horɓe, e wonde aynaaɓe ndammiri e waasɓe aduna ina yaacnaneeɓe e sakket jamaanu, ɓe mbasandira sinkude e mahde kuɓeeje. Refti Annabi yo jam e kisal ngon e makko habri wonde naaɓnatooɗo O ko Jibriil O ari ko ngam anndinde Sahabaaɓe diine maɓɓe newiiɗo o.
Ittaama e Abu Jarri Al Giffaari yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Ummiima e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko habrata ummaade e Alla Toowɗo O daali(owii):" eehey mon jiyaaɓe am pellet Mi harmanii tooñannge e fittaandu Am, mbaɗ Mi ɗuum koko harmina e hakkunde mon, wotee tooñandiree, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on majjuɓe ɗaɓɓe e Am peewal Mi feewna on, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on heyɗuɓe si wonah mbo kaarnu Mi, ɗaɓɓee e Am ñaamdu Mi ñammina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on holɓe si wonah mbo koltin Mi, ɗaɓɓe e Am koltu Mi holtina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof hoɗon ngoopo jemma e ñalawma, ko Miin yaafatoo bakkatuuju ɗi fof, njaafnee kam Mi yaafo mon, jiyaaɓe Am on mbaawah kam lor sabu loron Mi, on mbaawah kam naf sabu nafon Mi, jiyaaɓe Am si ardiiɓe mon e watta- ndiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ɗuum ɓeydatah e laamu Am hay huunde, jiyaaɓe Am, si ardiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo faajiraagal, ɗuum ustatah e laamu Am he hay huunde, jiyaaɓe Am si adiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ndingiral gootal ɓe ñaagii Mi okkumi gooto kala ko ñaagii ko ɗuum ustatah hay huunde ko njogii Mi ko si wonah ko ceeɓeendi meslatal waawi ustude ko si naatnaama e maayo, jiyaaɓe Am ɗuum ko golle mon ɗe tonnganat Mi mon, kala keɓɗa heen jam yo o yettu Alla, kala dañɗa heen ko wonah jam woto o ñiŋ mbo wonah hoore makko".
MuslimAnnabi yo jam e kisal ngon e makko hillorii wonde Alla harmanii tooñannge e hoore Makko, O waɗi tooñannge ko ko harmina hakkunde tagu makko he, hay gooto woto tooñ goɗɗo o. E wonde winndere nde fof ko majjunde laawol goongo si wonah mbo Alla feewni, kala ñaagiiɗo Alla, Alla okka mbo kawraangal O feewna mbo. E wonde tagoore nde kowaasnde hatajinnde e Alla e fiyakuuji mayre fof, kala ñaagiiɗo Alla O humtana mbo haaju makko. E wonde hoɓe mbakkadina jemma e ñalawma, Alla suuraɓe yaafooɓe siɓe ɗaɓɓariiɓe ɗuum. E wonde ɓe mbaawah lorde Alla wollo nafde mbo hay huunde. e wonde siɓe ngonno kamɓe e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ngool kulol Alla ɓeydatah e laamu Alla he hay huunde. siɓe ngonno e ɓernde gorko ɓurɗo wonde faajiir, ngaal faajiraagal ustatah e laamu Alla he hay huunde, sabu koɓe lohɓe hatajinɓe e Alla ka kala fiyaaku e kala jamaanu, ko kanko woni jonndaniiɗo. siɓe ngonii e nokku gooto, yimɓe maɓɓe e jinneeji maɓɓe, idiiɓe ɓe e sakkatiiɓe ɓe hoɓe naaɓno Alla O okki gooto e maɓɓe fof ko o naaɓnii ko, ɗuum ustatah ko Alla jogii ko hay huunde, hono meslal si naatnaama e maaya ngal yaltina ɗuum ustatah e maaya he hay huunde, ɗum ko ngam timmude ngalu Alla Ceniiɗo O. Alla Toowɗo o hombo reena golle jiyaaɓe O tonngaɗe, refti o yoɓaɓe ñande darnga, kala keɓɗo heen njoɓdi moƴƴiri yo o yettu Alla e kawraangal makko, kala keɓɗa ko wonah ɗuum woto o ñiŋ si wonah fittaandu makka yamiratndu bonannde ɗowndu mbo faade e perte.