





























Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ittaama e Aa'isa yo Alla wele mbo( yo alla yardo he makko): Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum janngii o aaya" ko oon woni tellinɗo e ma deftere honde waɗi aayeeje laaɓtuɗe firo ko ɗeen ngoni Ummul kitaab e goɗɗe nannduɗe tawi ko ɓeen ɓe woni e ɓerɗe maɓɓe ooñaare ɓe ndewata ko nannduɗe ɗe ngam ɗaɓɓude fitina e ɗaɓɓude taawilde ɗe, alah gannduɗo taawiil majje si wonah Alla, e ñiiɓɓe e ganndal hoɓe mbi'a min ngooŋɗanii ɗum fof mum ummii ko ka Joomiraaɗo siftortah si wonah jom en hakkillaaji" ' Aali Imraana:è' Aa'isa wii: Nelaaɗo maaki: si a yi'ii ɓeen rewooɓe ko firo mum laaɓtaani ko ɓeen woni ɓe Aalla inni, reento ɓe".
Al-Bukhari and MuslimNelaaɗo Alla janngii o aaya: " Oon woni tellinɗo e ma deftere ina e hende aayeeje Muhkamaat ɗeen ngoni neene mum deftere e goɗɗe nannduɗe maana tawi ko ɓeen ɓe wooñaare woni e ɓerɗe maɓɓe ɓe ndewata ko nannduɗe ɗe ngam ɗaɓɓude fitina e ɗaɓɓude taawiil majje, alah gannduɗo taawiil majje si wonah Alla e ñiiɓɓe e ganndal hoɓe mbi'a min ngooŋɗanii ɗum fof ko e Joom amen ummi siftortah si wonah jom en hakkillaaji", ina e heɗe kabrugol Alla wonde ko kaŋko woni ko tellini e Annabi Makko Quraana, baɗɗo aayeeje laaɓtuɗe daliil ɗe ngalah ko jiɓii, ko ɗeen ngoni asli deftere nde e ruttorde, ɗeen ngoni ruttorde saanga luural, ina toon kadi aayeeje goɗɗe baɗɗe ko ɓuri maana,ina jiɓo e yogo e yimɓe anndude maana mum,wollo ɓe cikko ina luural hakkunde ɗe aayeeje e ɗe Muhkamaat ɗe, refti Alla feññini gollondiral yimɓe e ɗe aayeeje ɓeen ɓe ɓerɗe maɓɓe ngooñi ɓe ndewata ko e aayeeje Mutassbihaat ɓe ngacca laaɓtuɗe maana, ɓe ɗaɓɓirta ɗuum ko iirtude fitinaaji e majjinde yimɓe, e firdude ɗum ko yaadi e belaaɗe maɓɓe, tawi ko tabitɓe ɓe e ganndal ɓeen hoɓe nganndi ɗe nannduɗe, ɓe ndutta ɗum e Muhkamaat ɓe ngooŋɗina wonde fof koto Alla ummii, ɗe mbaawatah luurude, kono waawatah siftorde annda ɗum, si wonah jom en hakkillaaji kisɗi, refti Nelaaɗo maakani Aaysata si o yi'i ɓeen sukkuɓe e nannduɗe ɗe yo o anndu ko ɓeen Alla i reento ɓe woto heɗo ɓnni e aaya:"tawi ko ɓeen ɓe ɓerɗe maɓɓe mngooñi" reeno ɓe woto heɗo ɓe.
Ittaama e Abdullaahi Ɓiy Amru yo Alla wele ɓe wonde Annabi yo jam e kisal ngon e makko maaki: " njottinanee kam hay si ko aaya, kaale e Banii Israa'iil bakkaat alah heen, kala penɗo e am hombo teyi yo won e jonnde makko ka yiite".
Al-BukhariAnnabi ina yamira yottinande mbo ganndal ummingal e Quraana e Sunna, hay si ko seeɗa hono aaya Quraana wollo hadiis gooto, e sarɗi tawa jottinoowo o ina anndi ko o yottinta ko e ko o noddata ko. Refti Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ɓanngini bonaani yeewtude e Banii Israa'iil ko jolaniɓe ko e joljole tawde ɗum luutndaaki sariya men. Refti o reentini fende e makko, kala penɗo e makko hombo teyi yo nanngu galle makko ka yiite.
Ittaama e Miqdaad Ibnu Madikarib yo Alla wele mbo (yo alla yardo he makko)o wii: Nelaaɗo Alla yo jam e kisal won e makko maaki: " Alah mbela ma ar jamaanu yottoo e gorko Hadiis ummaade e Am tawa hombo tuggii e leeso makko o wi'a: iana hakkunde men deftere Alla, ko min tawi e mayre ina dagi min ndakna ɗum, ko min tawi e mayre ina harmi min karmina ɗum, ngannde pellet kala ko Nelaaɗo Alla harmini ko hono ɗuum woni ko Alla harmini"
Ibn MaajahNelaaɗo habrii wonde jamaanu ɓadiima, mbo yogo e yimɓe jooɗoto, gooto e maɓɓe ina ɓaari e leeso makko, hadiis Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko yottoo mbo, o wi'a: ñaawata hakkunde men e geɗe ko Quraana tedduɗo o oon yonii en, kala ko tawɗen e mammbo ko dagi ngolliren ɗum, kala ko tawɗen e mammbo ko harmi ngoɗɗitaɗen ɗum. Refti Nelaaɗo holliri (wangini)wonde kala huunde harmunde wollo nde o haɗi e sunno makko, ɗuum ñaawoore mum ko ko harmi e deftere Alla he, sabu ko kaŋko woni jottinanoowo Joom makko.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo (yo alla yardo he makko)gaa e Annabi yo jam e kisal won e makko: " Aan Alla wota A waɗ yenaandam nde sanam, yo Alla huɗ yimɓe nanngirɓe genaale Annabaaɓe maɓɓe misiidaaji"
AhmadAnnabi ñaagiima Joom makko nde O waasata waɗde yenaande makko nde hono sanam mbo yimɓe ndewata ngam mawninde nde, e huccitde e hende saanga cujjugol, refti Annabi habri wonde Alla huɗii ɓeen nanngirɓe jenaale Annabaɓe maɓɓe misiddaaji; sabu ɗuum ko laawol faade e rewde nde e fiɓde rewde nde.
Ittaama e Abu Hurayrata yo weluya Alla won e makko o wii: Nelaaɗo Alla maaki: " Alla tedduɗo O daali: ko Miin ɓuri yondinaade renndadiiɓe e renndineede, kala golluɗo huunde o renndini Mi heen e goɗɗo, Mi accida ɗum ko o renndini Mi ko ".
MuslimAnnabi yo jam e kisal won e makko ina habra wonde Alla daalim wonde ko kaŋko ɓuri yondinaade e renndadiiɓe gaa e denndinegol, ko kaŋko woni jondaniiɗo e kala huunde, neɗɗo si gollii huunde o gollorinde ngam Alla e goɗɗo; Alla acca mbo O jaɓantaa mbo, o ruttaɗe e jom majje. Ina waɗɗii laɓɓinande golle ngam Alla sabu O jaɓatah si wonah golle baɗiraaɗe ngam Makko.
Ittaama e Jundub yo Alla wele mbo( yo allah yardo he makko)wii: Mi nanii Annabi yo jam e kisal won e makko ko adii nde o saŋkato duuɓi joy hombo maaka: " mbeɗa moolo e Alla nde woodanta mi sehil e mon, pellet Alla Toowɗo O nanngarii kam sehil, hono no O nanngiri Ibraahiima sehil nih, somi nanngiratno gooto e leñol am he sehil ko Abu Bakri nanngirat mi sehil, adiiɓe mon ɓe hoɓe mbaɗatno genaale Annabaaɓe maɓɓe e moƴƴuɓe maɓɓe misiidaaji, wotee nanngiree genaale misiidaaji, pellet mbeɗa haɗa mon ɗuum"
MuslimAnnabi habrii kam tolnde makko ka Alla Toowɗo O, e wonde daraja o yottiima e ko ɓuri toowde e gilli, hono no Ibraahiima heɓirno oon daraja, ko ɗuum saabi o riiwti dañde sehil mbo wonah All; sabu ɓernde makko ina heewi gilli Alla e mawninde Mbo e anndude Mbo, nde yaajantah e goɗɗo mbo wonah Alla. Si o jogina giɗo e tagoore he o wonatna Abu Bakri yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko). Refti o reentini yawtude keerol dagingol e gilli hono no Yahuud e Nasaara en mbaɗno e genaale Annabaaɓe maɓɓe e moƴƴuɓe maɓɓe haa ɓe mbattiɓe allaaji sirkiyankooji deweteeɗi ko wonah Alla, ɓe mahi e genaale maɓɓe misiidaaji e dewirɗe goɗɗe, O haɗi leñol makko nde ɓe mbaɗata hono ɗuum.
Ittaama e Abni Amrin yo Alla wele mbo( yo alla yardo he mabbe) wonde o nanii gorko gooto ina wi"a: Alah e Kaaba, Ibnu Umara wii: Woondirtaake ko wonah Alla, mi Nelaaɗo ina maaka: " kala goondirɗo ko wonah Alla o heefarinii wollo o sirkii"
At-TirmidhiAnnabi ina habra wonde goondirɗo ko wonah Alla e Inɗe e Sifaaji makko o heeferɗinii wollo o sirkii; sabu woonde ina hollo mawninde goondiraaɗo o, manngu noon ko Alla tan heedori ɗum; woondirtaaki si wonah Alla e Inɗe mum e Sifaaji mum kaŋko ceniiɗo O. Ngol goongol ko sirku tokooso, kono si goondoowo o; mawninii ko woondiri ko hono no o mawnanirta Alla wollo ko ɓuri; ɗuum ko sirku njana o waɗi.
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe (yo allah yardo he mabbe)owii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maakani(owii)Mu'aaju (mu,aazu)Ibnu Jabalin nde o neli mbo faade Yaman:" aan ma a ar e yimɓe jom en defte, si arii e maɓɓe nodduɓe e seedaade wonde alah deweteeɗo e goongo mbo wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla siɓe ɗoftiimo ma e ɗuum, habruɓe Alla farlii e maɓɓe juulɗeele joy e kala ñalawmo e kala jemmo, siɓe ɗoftiimo ma e ɗuum, habruɓe wonde Alla farlii e maɓɓe sadak nanngateeɗo e alɗuɓe maɓɓe mbo totte waasɓe maɓɓe, siɓe ɗoftiimo ma e ɗuum, reenta jawdi maɓɓe ɓurndi teddude, reenta ñaagunde tooñaaɗo; sabu nde alah heedo hakkunde mannde e Alla".
Al-Bukhari and MuslimNde Nelaaɗo neli Mu'aaju(mu,aazu) Ibnu Jabal ( yo allah yardo he makko)faade Yaman ngam noddude faade e Alla e jannginde, o holli mbo wonde ma o hawru e yimɓe Nassara en; ngam o heblanooɓe, refti o fuɗɗoro noddaandu mum ko ɓuri himmude refti ko himmi, O noddaɓe e sellinde fiɓnde ko adi; ndeɓe ceedoto deweteeɗo e goongo alah mbo wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla; Sabu ko ɗuum ɓe naatrata islaam, siɓe njaɓii ɗuum o yamiraɓe juulde; sabu ko kannde ɓuri teddude e baɗɗii ɗi caggal wootadinde, Siɓe ñiiɓnii juulde o yamira alɗuɓe maɓɓe tottirde askal jawɗeele maɓɓe faade e waasɓe maɓɓe, refti o reentini nanngude jawdi ɓurndi moƴƴude ndi; sabu waɗɗii ko ka hakandii ko, refti o wasayii mbo accude tooñannge; haa tooñaaɗo o waasa huɗde mbo, pellet ñaagunde makko ko ka jaabate.
Ittaama e Umari Ibnul Khaɗɗaab yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko)wii: Mi nanii Nelaaɗo ina maaka: " Wotee nguttee kam hono no Annasaara en nguttirno Ɓiy Maryama; miin ko mi maccuɗo Makko ,mbi'ee: Maccuɗo Alla e Nelaaɗo Makko".
Al-BukhariAnnabi ina haɗa yawtude keerol sariyankeewol ko faati e mantude mbo e sifaraade mbo sifaaji Alla e golle mum keeriiɗe, wollo wonde hombo anndi mbirniindi wollo noddide e Alla, hono nono Annasaara en mbaɗduno e Iisa yo kisal won e makko. Refti o ɓanngini wonde ko o maccuɗo Alla, o yamiri nde mbi'aten mbo: maccuɗo Alla e Nelaaɗo makko.