Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od Ebu Katade, radijallahu anhu, se prenosi da je tražio dužnika koji se skrivao, a potom ga je pronašao. Dužnik mu reče: "Ja nisam u stanju da ti vratim dug." "Je li nisi, tako ti Allaha?", upita ga Ebu Katade, a on mu odgovori: "Allahi mi, nisam." Ebu Katade će mu na to: "Čuo sam Allahovog Poslanika, salllallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Koga raduje da ga Allah spasi teškoće na Sudnjem danu, neka olakša dužniku koji nije u mogućnosti vratiti dug, ili neka mu ga oprosti.'"
رواه مسلم
Prenosi se da je Ebu Katade pokušavao da sretne čovjeka koji mu je bio dužan, a on se od njega sakrivao. Na poslijetku ga je i pronašao, pa mu dužnik reče: "Ja nisam u stanju da ti vratim dug jer nemam imetka." Tada ga je Ebu Katade upitao: "Zar, tako ti Allaha, nemaš imetka?" Čovjek se zakleo Allahom potvrđujući da govori istinu. Ebu Katade, radijallahu anhu, mu tada skrenu pažnju da je čuo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko želi da ga Allah spasi od poteškoća i strahota na Sudnjem danu, neka olakša onome ko je u teškoj situaciji tako što će mu produžiti rok za vraćanje duga, ili tako što će mu ga oprostiti djelimično ili u potpunosti."
Od Ebu Musa el-Ešarija radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko klanja sabah i ikindiju (berdejn) ući će u Džennet."
متفق عليه
U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče na obavljanje sabaha i ikindije, te donosi radosnu vijest da je jedan od uzroka ulaska u Džennet to da čovjek ova dva namaza skrušeno obavlja na vrijeme i u džematu, te da vodi računa i o ostalim stvarima koje se njih tiču.
Ebu Katade el-Haris b. Rib'ijj, radijallahu 'anhu, prenosi od Allahovog Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je on jednom prilikom ustao među njima pa im spomenuo kako su borba na Božijem putu i vjerovanje u Allaha najvrijednija djela. Na to se podiže neki čovjek i reče: "Allahov Poslaniče, šta misliš, ako poginem na Božijem putu, hoće li mi se oprostiti grijesi?" Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu reče: "Da, ako pogineš na Božijem putu strpljiv, tražeći i želeći Božiju nagradu, napadajuće i ne bježeći." A onda je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem upitao: "Kako ti ono reče?" On kaza:"Šta misliš, ako poginem na Božijem putu, hoće li mi se oprostiti grijesi?" Pa mu Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, reče: "Da, ako pogineš na Božijem putu strpljiv, tražeći i želeći Božiju nagradu, napadajuće i ne bježeći; osim duga. Doista, mi je to kazao Džibril, sallallahu 'alejhi ve sellem."
Hadis bilježi imam Muslim
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je ustao među ashabima i održao hutbu spominjući im da su najbolja djela vjerovanje u Uzvišenog Allaha i borba na Božijem putu da Njegova Riječ bude gornja. Na to je jedan od prisutnih ustao pitajući Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Šta misliš, ako poginem u borbi da Božija riječ bude gornja, hoće li mi se oprostiti grijesi?", pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Da ali uz uvjet da budeš ubijen strpljivo podnoseći to što te zadesilo, da to bude iskreno u ime Uzvišenog Allaha i da se ne desi bjegstvo sa mjesta borbe.", a zatim je dodao još nešto, a to je dug, upozoravajući da ni borba na Božijem putu niti vjerovanje ne opraštaju ljudske dugove.
Prenosi se od Aiše, radijallahu 'anha, da bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, početkom noći spavao, a pred njen kraj ustajao bi i klanjao.
Muttefekun alejh
Aiša, radijallahu 'anha, prenosi nam da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, na početku noći spavao, odnosno nakon jacije namaza, a da je pred kraj noći ustajao da klanja, a to je druga trećina noći. Kada bi završio namaz, vratio bi se da spava, a to je bilo u zadnjoj šestini noći, s ciljem da se odmori od noćnog namaza i kako bi bio spreman za sabah namaz, te kako bi bio spreman za dnevne zikrove, a takav postupak je bliži nepostojanju pretvaranja, s obzirom da onaj ko spava šestinu noći ustaje odmorniji i manje se primjeti djelo koje je činio. Zbog toga, prvi ezan je kako bi probudio spavača, a onoga ko klanja napomenuo da se vrati spavanju, iz razloga da povrati snagu i odmor. Dok spavač u tom momentu treba da se budi i priprema za namaz, te da klanja vitar ako ga nije klanjao s početka noći.
Aiša, radijallahu 'anha, veli: „O Allahov Poslaniče, ja imam dva susjeda, pa kome ću prije od njih dati poklon?“ On reče: "Onome čija su ti vrata bliža."
Hadis bilježi imam Buhari
Aiša, radijallahu 'anha, prenosi da je kazala Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Ja imam dva susjeda, a ti si naredio da se prema komšijama bude dobar, ali ja im ne mogu svima dati poklon, pa kome trebam dati prednost, kako bih se računala u one koji čine dobro komšijama?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Onome čija su ti vrata bliža daj poklon."
Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Po mlijeku se zabranjuje sve što se zabranjuje po rođenju."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio nam je da ono što je zabranjeno po mlijeku isto je što i ono što je zabranjeno po rođenju. Tako je daidža po mlijeku kao daidža po rođenju, amidža po mlijeku kao amidža po rođenju, isto tako i brat i ostali srodnici. A isto pravilo važi i obratno – ono što je dozvoljeno po rođenju, dozvoljeno je i po mlijeku.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, izjavio je: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: 'Neka niko ne posti tokom petka, osim da posti dan prije ili dan poslije.'"
Muttefekun alejh
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odvraćao je od toga da se posti tokom petka, osim ako se spoji sa danom prije ili sa danom poslije, ili u slučaju da se podudari sa uobičajenim postom.
Ibn Abbas, radijallahu 'anha, veli: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Nema više hidžre (iz Mekke), nego ima odlučna borba i iskrena namjera. Kad god budete pozvani na vojni pohod, odazovite se!" l rekao je na dan oslobođenja Mekke: "Allah je ovaj grad , uistinu, učinio svetim još na Dan stvaranja nebesa i zemlje. On je svet Allahovom svetošću do Sudnjeg dana. U njemu prije mene nije bilo dozvoljeno nikome voditi borbu, a nije ni meni bila dozvoljena nego samo jedan časak dana. Ovaj grad je Allah učinio svetim sve do Sudnjeg dana. Trnje u njemu se ne siječe, njegov lov se ne rastjeruje, u njemu nađeni izgubljen tuđi predmet uzima samo onaj koji će ga obznaniti, a trava (zelenilo) u njemu se ne čupa.' “Osim izhira (rogozine), Allahov Poslaniče.” - primijetio je Abbas jer je on (potreban) za njihove kovače i njihove kuće. “Osim izhira.” - rekao je Allahov Poslanik.
Muttefekun alejh
Ibn Abbas nam saopštava da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan oslobođenja Mekke, održao govor, pa je rekao: Nema više seljenja (iz Mekke), jer ona je postala islamsko mjesto, nego ima odlučna borba i iskrena namjera. Kad god budete pozvani na vojni pohod, odazovite se, kao vid pokornosti Allahu, Poslaniku, i vašim pretpostavljenim. Zatim je Poslanik ukazao na svetost Mekke koja je takva još od dana stvaranja nebesa i Zemlje i da u njoj prije njega nije bilo dozvoljeno nikome voditi borbu, a nije ni njemu bila dozvoljena nego samo jedan časak dana. Potom je svetost vraćena. Potom je spomenuo da je ovaj grad častan, da se trnje u njemu ne siječe, njegov lov ne rastjeruje se, u njemu nađeni izgubljen tuđi predmet uzima samo onaj koji će ga obznaniti, a trava (zelenilo) u njemu ne čupa se.' Iz te zabrane izuzeo je izhir (rogozina) za potrebe Mekkelija. Tejsiru-l-allam, str. 384., Tenbihu-l-efham, 3/515., Te'sisu-l-ahkam, 3/351.
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Hamza b. Amr el-Eslemi, koji je često postio, kazao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Da li da postim dok sam na putovanju?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: "Ako hoćeš, posti."
Muttefekun alejh
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Hamza b. Amr El-eslemi, kazao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da posti na putovanju, pa mu je Poslanik da pravo da bira između posta i mršenja, rekavši: “Ako hoćeš, posti.” Ovdje se misli na obavezni post, jer Poslanik kaže: “To je olakšica od Allaha”, iz čega se može razumjeti da ga je upitao o obaveznom postu. Na to ukazuje i predaja koju bilježi Ebu Davud, a u kojoj je kazao: “Allahov Poslaniče, ja posjedujem tovarnu životinju koju koristim, na njoj putujem i iznajmljujem je za naknadu. Ponekad na putu budem u toku ramazanua, a mlad sam i snažan..." Iz ovoga razumijemo da je mršenje na putovanju vid olakšice, pa ko koristi olakšicu, učinio je šta treba, a ko posti, učinio je dozvoljeno. ("Tejsirul-Allam", str. 325, "Tenbihul-efham", 3/429, "Te'sisul-ahkam", 3/237)
