Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Osman b. Ebi el-'As Es-Sekafi radijallahu 'anhu, prenosi da se on požalio Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve selleme, na bolove koje osjeća u tijelu, od kada je prihvatio islam, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Stavi ruku na mjesto gdje te boli i reci: 'Bismillah' tri puta, a onda prouči sedam puta: 'Utječem se Allahovom silom i moći od zla kojeg osjećam i kojeg se bojim!'"
رواه مسلم
Značenje ove predaje je sljedeće: Osmana ibn Ebi el-Aasa, radijallahu anhu, zadesila je teška bolest od koje je jedva ostao živ. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je da ga obiđe i poduči ga dovi koja će mu pomoći da se oslobodi patnje koju doživljava. Dova se sastoji od sljedećih koraka: Prvo, treba staviti ruku na mjesto koje ga boli i izgovoriti "Bismillah" tri puta. Zatim, treba sedam puta reći: "Tražim zaštitu", tj. pribjegavam Allahu i utječem se Njegovoj snazi i moći od zla koje osjećam, tj. od bolesti koju trenutno doživljavam. Također, molim za zaštitu od onoga čega se bojim u budućnosti, zbog tuge i straha, ili da se bolest nastavi i njeni bolovi prošire tijelom.
Ebu Hurejre, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Imam je postavljen da se slijedi i ne razilazite se s njime: kada donese tekbir i vi donesite, kada čini ruku', činite ga i vi, kada izgovori: 'Semiallahu Ii men hamideh.', vi recite 'Rabbena lekel-hamd.', kada učini sedždu, učinite i vi, a kada klanja sjedeći, klanjajte sjedeći i vi svi."
Muttefekun alejh
U hadisu se pojašnjava način muktedijinog slijeđenja imama. Poslanik sallallahu 'alejhi ve sellem, ukazao je na mudrost postavljanja imama, a ona je da bi ga muktedija slijedio i da se u namaskim radnjama ne bi od njega razlikovao. Muktedija treba da pazi na radnje koje čini imam pa kada donese početni tekbir da i muktedija to učini, kada imam učini ruku' da i on nakon njega to učini, da kada imam kaže: "Semiallahu limen hamideh.", da muktedija kaže: "Rabbena lekel hamd.", kada imam učini sedždu, da ga muktedija u tome slijedi. Kada imam opravdano klanja sjedeći da i muktedije klanjaju sjedeći, pa makar mogli stajati.
Od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, u merfu' hadisu se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Udavana se ne može vjenčati dok se od nje ne zatraži izričit pristanak, a djevojka se ne može vjenčati dok se od nje ne dobije dozvola." "A kako izgleda njena dozvola, Allahov Poslaniče?", upitaše prisutni. "Da prešuti.", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Muttefekun alejh
Bračni ugovor nije bezazlen ugovor. Njime se dozvoljava ono što žena najviše čuva - svoju čast i svoje stidno mjesto. Ona ovim ugovorom postaje životna saputnica svoga muža i za njega vezana. Zbog toga je Pravedni, Milostivi i Mudri Zakonodavac učinio da žena sama odlučuje o svom životnom drugu i da ga po svom viđenju odabere. Ona je ta koja treba odlučiti da li će živjeti sa njim, jer ona najbolje zna svoje sklonosti i svoje želje. Zbog toga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se udavana žena vjenča sve dok se od nje ne zatraži pristanak i njen zahtjev za brakom. Isto tako, zabranio je da se djevojka uda sve dok se ne zatraži njen pristanak, te ona na to pristane. Iz razloga što kod većine djevojaka preovladava stid, od njih se traži samo pristanak, jer je to za nju lakše od zahtijevanja, kao što je iz istog razloga njena šutnja dovoljan pokazatelj pristanka i saglasnosti.
Amr b. As, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Razlika između našeg posta i posta sljedbenika Knjige jeste sehur.”
Hadis bilježi imam Muslim
U ovom hadisu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavještava nas o temeljnoj razlici između islamskog posta i posta jevreja i kršćana, a to je sehur, obrok koji muslimani jedu prije zore, dok to ehlul-kitabije ne prakticiraju. Ustati na sehur smatra se lijepim postupkom, sunnetom, kojim se muslimani razlikuju od ehlul-kitabija. U sehuru se nalazi blagoslov i dobro, o čemu se govori u sunnetu. Ehlul-kitabije poste od pola noći, jedući prije ponoći, tako da u vrijeme sehura ne jedu. Šerijat muslimanima nalaže da se razlikuju od nevjernika.
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdrežljiviji čovjek, a posebno u mjesecu ramazanu, kada mu je dolazio Džibril. Dolazio mu je svake ramazanske noći i s njim zajedno učio Kur'an. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je u činjenju dobra darežljiviji od poslanog (plodonosnog) vjetra."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najplemenitiji čovjek, a pogotovo u mjesecu ramazanu kada je davao ono šta treba onima koji su u potrebi. Postoje dva razloga njegove izrazite darežljivosti tokom ramazana: Prvi: Susret sa Džibrilom, alejhisselam. Drugi: Proučavanje Kur'ana sa Džibrilom, a to je učenje iz pamćenja (da ga Džibril presluša). Džibril je sa njim proučavao sve što je od Kur'ana objavljeno do toga momenta. Isto tako, Poslanik je mnogo dobra činio u to vrijeme i više je ljudima koristio od vjetra kojeg Allaha pošalje sa milošću i kišom.
Od Aiše, radijallahu 'anha, prenosi se da je ona rekla: "Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije nijedan mjesec više postio od ša'bana, jer on je zaista postio cijeli ša'ban." U jednom drugom rivajetu stoji: "postio je cijeli ša'ban, osim malo dana."
Muttefekun alejh
Prenosi se od Aiše, radijallahu 'anha, da je kazala: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ni u jednom mjesecu nije više postio nego što je to činio u mjesecu ša'banu. On bi postio cijeli mjesec ša'ban." U drugoj verziji stoji: "Postio bi u mjesecu ša'banu, osim mali broj dana." Druga predaja tumači prvu i pojašnjava da riječi "cijeli" znače: većinu mjeseca. Rečeno je u jednom tumačenju da bi jedno vrijeme postio cijeli mjesec, a da bi druge godine postio samo dio tog mjeseca. Također je rečeno da bi nekada postio na početku, nekada na kraju, a nekada između i nije bilo, a da je taj mjesec ostavio bez posta. Zbog toga, čovjek bi trebao da što više posti u mjesecu ša'banu, više nego u drugim mjesecima, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postio ovaj mjesec, a mudrost toga jeste da post prethodi ramazanu, kao što sunneti prethode farz namazima. U jednom tumačenju stoji da je određivanje ša'bana za post u njemu zbog toga što se u njemu uzdižu djela robova, kao što na to ukazuje sunnet.
Ebu Zuhejr Umare b. Ruejbe, radijallahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: „U Vatru neće ući onaj ko klanja prije izlaska i zalaska Sunca."
رواه مسلم
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavještava da niko neće ući u Vatru ko redovno klanja farz namaz ujutro (sabah) i ikindiju. Ova dva namaza posebno su naglašeni jer su i najteži; vrijeme jutarnjeg namaza biva kada ljudi obično spavaju i uživaju u snu, dok je vrijeme ikindije kada su ljudi zauzeti svojim dnevnim poslovima i trgovinom. Ko istraje u klanjanju ova dva namaza unatoč teškoćama, sigurno će održati i očuvati i ostale namaze.
Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Ukoliko poživim do iduće godine, postiću i deveti dan."
Hadis bilježi imam Muslim
Ukoliko poživim i budem u životu do iduće godine, do mjeseca muharrema, postiću i deveti dan s danom Ašure, kao vid razlikovanja od Jevreja. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, umro je, a nije dočakao sljedeći muharrem, tako da, iako on nije postio taj dan, sunnet ga je postiti, jer ono što on, sallallah 'alejhi ve sellem, odluči, i to je sunnet. Razlog posta devetog dana s desetim je razlikovanje od jevreja koji su posteli samo deseti dan. Postoji stav i da se to čini iz opreza i sigurnosti da se pogodi Ašura, a prvi stav je preči, jer je zasnovan na hadisu, a Allah najbolje zna.
Od Osmana, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je kazao: "Nema ni jednog muslimana kojem nastupi propisani namaz pa u potpunosti uzme abdest i obavi namaz skrušeno, a da mu to neće biti otkup za grijehe koje je prethodno počinio, ukoliko ne uradi veliki grijeh. Cijeli život će mu tako biti."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava da nema niti jednog muslimana kome nastupi vrijeme obaveznog namaza, a potom u potpunosti uzme abdest, te obavi namaz skrušeno svojim srcem i dijelovima tijela predan Allahu i svjestan Njegove veličine, zatim na besprijekoran način obavi ruku', sedždu i ostale dijelove namaza, a da mu taj namaz neće otkloniti male grijehe koje je prethodno uradio, pod uslovom da se klonio velikih. Ova vrijednost namaza je trajna i važi za svaki namaz kojeg čovjek obavlja.
