Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno učinio."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam kazuje da onaj ko isposti mjesec ramazan vjerujući u Allaha, potvrđujući da je post toga mjeseca obavezan i da je Uzvišeni postačima pripremio ogromne nagrade, te nadajući se da će steći Allahovo zadovoljstvo, bez ikakve želje za isticanjem pred ljudima - biće mu oprošteni prethodno učinjeni grijesi.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Ko provede Lejletu-l-kadr u noćnom namazu vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno uradio."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam ukazuje na vrijednost noćnog namaza u noći Kadra. Ta se noć nalazi u zadnjih deset noći mjeseca ramazana, a ko je provede klanjajući namaz, učeći dovu, Kur'an i zikr biće mu oprošteni grijesi pod uslovom da vjeruje u Allaha i da se nada Njegovoj nagradi, bez ikakve primjese pretjerivanja.
Od En-Nu'mana bin Bešira, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao pokazivajući prstima na svoje uši: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je kazao: 'Što je dozvoljeno (halal) jasno je, a što je zabranjeno (haram) jasno je, a u okviru toga ima onoga što je nejasno i što mnogi ne poznaju. Ko se toga sačuva, taj je sačuvao svoju vjeru i čast, a ko se upusti u to, zapast će u ono što je zabranjeno - baš kao u slučaju pastira koji čuva stado oko zabranjene zemlje. Lahko se može desiti da mu stado umakne i počne da pase u zabranjenom. Svaki vladar ima svoju zabranjenu zonu, a Allahova zabranjena zona jesu Njegove zabrane. U tijelu ima jedan komad mesa koji kad je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kad je pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo. Taj organ je srce.'"
متفق عليه
Allahov Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu ukazuje na opće pravilo kojeg se trebamo pridržavati po pitanju svih stvari u životu. Naime, šerijatske stvari se mogu podijeliti na: one koje su jasno dozvoljene, one koje su jasno zabranjene i one sumnjive, za koje ne znamo sa sigurnošću jesu li dozvoljene ili ne. Većina ljudi ne poznaje šerijatski status tih sumnjivih stvari. Onaj ko ostavi sumnjive stvari sačuvat će svoju vjeru budući da na taj način neće učiniti nešto što je zabranjeno, te će, usto, sačuvati i svoju čast jer ga ljudi neće ogovarati niti uznemiravati s obzirom da nije počinio tu sumnjivu stvar. S druge strane, onaj ko se upusti u sumnjive stvari sebe izlaže onome što je zabranjeno i ljude navodi da mu oskrnave čast. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je naveo i primjer za onoga ko se upliće u sumnjive stvari. Naime, takav je poput čobana koji dovodi svoju stoku na ispašu blizu tuđe zemlje. Velika je vjerovatnoća da će njegova stoka zagaziti na tuđi posjed, pa je isto tako velika vjerovatnoća da će onaj ko se upušta u sumnjive stvari uraditi nešto što je zabranjeno. Pored toga, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam je rekao da se u tijelu nalazi komad koji kad je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kad je pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo. Taj organ je srce.
Šeddad bin Evs, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Dvoje sam zapamtio od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Uzvišeni Allah je propisao obzir (dobročinstvo) i lijep postupak prema svemu. Pa i kad ubijate, ubijajte na lijep način, a kad koljete, koljite na lijep način. Neka svaki od vas naoštri nož i neka sa životinjom koju će klati obzirno postupa."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam skreće pažnju da nam je Uzvišeni Allah naredio dobročinstvo prema svemu. To se dobročinstvo može odnositi i na Allaha tako što ćemo Mu na najbolji načini činiti ibadet, a može se odnositi i na stvorenja tako što ćemo im pružati dobro i od njih otklanjati štetu. Između ostalog, u dobročinstvo spada i izvršenje ubistva i klanja na najbolji način. Dakle, na najbolji način je propisano izvršiti ubistvo prilikom odmazde tako što ćemo zločinca lišiti života na najlakši i najefikasniji način. Osim toga, dobročinstvo je propisano i prilikom klanja životinja tako što nećemo pred životinjom oštriti predmet s kojim je želimo zaklati. Također, nećemo klati životinju pred drugim životinjama.
Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ne smije se nanositi šteta, niti na nanesenu štetu štetom uzvraćati. Ko bude drugome nanosio štetu, Allah će njemu nanijeti štetu; a ko drugome bude otežavao, Allah će njemu otežati."
رواه الدارقطني
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava da nam je obaveza da otklanjamo štetu u bilo kojem obliku i od nas samih, a i od drugih. Dakle, nije dozvoljeno bilo kome da samome sebi ili nekome drugom štetu nanese. Osim toga, nije dozvoljeno da se štetom na štetu uzvraća budući da se sa njom ona ne može otkloniti. Izuzezak iz ovog pravila je kada se treba izvršiti odmazda bez prekoračivanja granice. Zatim nam je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, skrenuo pažnju da će šteta zadesiti onoga ko drugima štetu nanosi, te da će poteškoća savladati onoga ko ju drugima pričinjava.
Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ono što vam zabranim, to ostavite, a ono što vam naredim, činite koliko možete. One koji su bili prije vas uništilo je mnoštvo zapitkivanja i razilaženje sa njihovim vjerovjesnicima."
Muttefekun alejh
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas upućuje na to da kada nam nešto zabrani obavezni smo toga se kloniti bez izuzetka, a kada nam naredi da nešto uradimo obavezni smo da to ispunimo koliko smo u mogućnosti. Zatim nas upozorava da ne budemo poput prijašnjih naroda koji su mnogo zapitkivali svoje poslanike i s njima se razilazili, pa ih je Allah kaznio različitim vrstama propasti. Naša je obaveza da ne budemo poput njih da ne bismo bili uništeni kao i oni.
Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Džibril mi nije prestajao oporučivati da se dobro ophodim prema komšiji sve dok nisam pomislio da će ga moći naslijediti."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam skreće pažnju da mu je Džibril neprestano ukazivao da je potrebno voditi računa o komšiji, svejedno bio bliži ili dalji, musliman ili nevjernik. Njegovo pravo se mora ispoštovati i ne smijemo ga uznemiravati. Prema njemu trebamo biti dobročinitelji i strpiti se ako nas on bude eventualno uznemiravao. Allahov Poslanik je čak pomislio da će komšiji biti određen udio u nasljedstvu drugog komšije, zbog činjenice da mu je Džibril to ponovio nekoliko puta.
Od Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Zaista su rukje (u kojima ima širka), zapisi (hamajlije) i tivele (nešto što su ljudi radili misleći da to omiljava ženu njenom mužu i muža njegovoj ženi) širk.
رواه أبو داود وابن ماجه وأحمد
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava stvari koje ako se urade predstavljaju širk, a to su: Prva: Učenje rukji. Ovdje se misli na rukje koje sadrže širk, koje su učili mnogobošci iz predislamskog doba. Druga: Zapisi (hamajlije). To su stvari koje se okače djeci, životinjama i drugim bićima i predmetima sa ubjeđenjem da one štite od uroka. Treća: Tivele. Oni se prave kako bi jedan supružnik zavolio drugog. Ko uradi jednu od ovih stvari, počinio je širk budući da smatra da su one uzrok nečega što nije potvrđeno da je uzrok, ni putem šerijata ni putem iskustva. Šerijatski potvrđeni uzrok za stjecanje dobra je na primjer učenje Kur'ana, a iskustveno, lijekovi koji pomažu u saniranju određenih bolesti. Ove uzroke je dozvoljeno koristiti pod uslovom da se vjeruje da su oni samo uzroci, a da su korist i šteta u Allahovim rukama.
Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Nemojte vrijeđati umrle, oni su se, zaista, susreli sa djelima koja su radili."
رواه البخاري
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu pojašnjava da je zabranjeno vrijeđati umrle i oskrnjavati njihovu čast. Ovo predstavlja jako loše ponašanje jer su se umrli susreli sa onim što su tokom života radili, bila to dobra ili loša djela. Povrh toga, vrijeđanje njih ne dopire do njih, već samo može nanijeti štetu onima koji su živi.
