Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postio ašuru (deseti dan muharema) i naredio da se posti.
Muttefekun alejh
Islamski učenjaci složni su da post na dan Ašure nije obavezan nego da je sunnet, a razilaze se oko njegovog statusa u početku islama, prije posta ramazana. Ako uzmemo da je ispravan govor onih koji kažu da je bio obavezan, onda kažemo da je ta obaveznost derogirana ispravnim hadisima, od kojih je hadis Aiše da su Kurejšije u predislamsko doba postili Ašuru, pa je i Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio da se taj dan posti, dok nije naređen ramazan, kada je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko hoće, neka ga (i dalje) posti, a ko neće, neka ne posti." Bilježi Buhari, 3/24., br. 1893., i Muslim, 2/792. br. 1125. Pogledati: Šerhu Muslim, 4/8., El-Feth, 4/246.
Aiša, radijallahu 'anha,je rekla: „Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi spavao a bio je džunup, bez da dotakne vodu.“
Hadis bilježi Ibn Madže - Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi Nesai - Hadis bilježi Ebu Davud - Hadis bilježi imam Ahmed
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ponekad bi nakon spolnog odnosa spavao bez da voda dotakne njegovu kožu, tj. bez da uzme abdest ili gusul, čak i bez da opere svoje stidno mjesto. Izraz "voda" spominje se u kontekstu negacije, tako da obuhvata svaki vid korištenja vode. Druga mogućnost jeste da se misli na to da se nije kupao, a ne da nije uzimao abdest, što je u suglasju sa hadisima iz dva Sahiha koji jasno govore o tome da je prao svoje stidno mjesto i abdestio prije spavanja, jela, pića i spolnog odnosa. Jedan od tih hadisa je predaja od Ibn Omera da je Omer rekao: "Allahov Poslaniče, da li ćemo spavati a džunupi smo?" On reče: "Da, ako se prije toga abdestite." Prenosi se od Ammara b. Jasira da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dao olakšicu džunupu kada želi da jede, pije ili spava, da to čini nakon abdesta. Bilježi Ahmed i Tirmizi koji ga smatra ispravnim. Međutim, ovakvo tumačenje nije u suglasju sa općenitosti hadisa. Najbolje je kazati da Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u nekim situacijama nije koristio vodu nikako prije spavanja, kako bi pojasnio dozvolu toga, jer da je to uvijek radio, neko bi pomislio da se radi o obaveznom djelu. To je činio kako bi olakšao svome ummetu.
Od Ebu Hurejra, r.a., prenosi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Kada nastupi petak, meleki stanu na vrata džemije i zapisuju prve koji dođu, pa zatim one nakon njih. Primjer ranoranioca je kao da je žrtvovao devu, zatim slijedi onaj koji kao da je žrtvovao kravu, pa onda onaj koji kao da je žrtvovao ovna, a onda kokoš i zatim jaje. A kada izađe imam onda zatvore registre i slušaju zikr." (Zabilježio ga je Buhari.)
Muttefekun alejh
Na vratima džamija petkom stoje meleki upisujući one koji ulaze, prvog zatim onog koji slijedi. Primjer nagrade onoga ko porani na džumu jest kao primjer nagrade onome što za kurban prinese u ime Uzvišenog Allaha, odraslu žensku ili mušku devu. Nagrada onome koji dođe poslije njega je kao nagrada onome što za kurban prinese u ime Uzvišenog Allaha kravu, nagrada onome što dođe iza njega je kao nagrada onome što za kurban u ime Uzvišenog Allaha prinese ovna, nagrada onome što dođe iza njega jest kao nagrada onome što za kurban u ime Uzvišenog Allaha prinese kokoš, i onaj ko dođe iza njega kao da je podijelio vrijednost jajeta u ime Uzvišenog Allaha. A kada se pojavi imam i popne na minber započinjući sa hutbom, onda meleki zatvore registre u koje upisuju imena klanjača po redoslijedu, onako kako stižu. Nagrada je u odnosu na redoslijed dolaska. Nakon toga sjedaju i meleki slušajući hutbu s ljudima.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, veli da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad čovjek prouči ajet sedžde i učini sedždu, šejtan ode od njega plačući i govoreći: ‘Teško njemu! Čovjeku je naređeno da čini sedždu, on je čini, i ući će u džennet. I meni je naređeno da učinim sedždu, no ja sam to odbio, i meni pripada Vatra.’” U drugoj verziji kaže se da šejtan rekne: “Teško meni!”
Hadis bilježi imam Muslim
Kada čovjek prouči ajet gdje se nalazi sedžda i učini je, pokoravajući se tako naredbi Allaha, šejtam se okrene plačući i žaleći za počasti koja ga je prošla i zbog prokletstva kojeg je dobio zbog zavidnosti prema čovjeku. On tada govori: "Teško meni, čovjeku je naređena sedžda pa ju je učinio i dobiće Džennet, a ja sam tu sedždu odbio. On će prizivati svoju propast jer je Allah naredio čovjeku sedždu pa se on pokorio, a njemu je naredio pa je odbio i dobiće Vatru.
Ebu Seid el-Hudri je učestvovao sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem u dvanaest bitki. On je kazao da je čuo od Allahovog Poslanika četiri stvari koje su mu se jako dopale. Poslanik mu je rekao: "Žena ne putuje na udaljenost od dva dana idenja devom, ako uz nju nije muž ili mahrem. Nema posta na dva dana: ramazanski i kurban-bajram. Nema namaza otkako nastupi zora pa do izlaska Sunca, niti otkako nastupi ikindija pa do sunčevog zalaska. Ne putuje se radi ibadeta osim u tri džamije: Mesdžidul-haram, Mesdžidul-Aksa i Poslanikova Džamija."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranio četiri stvari: Prva: zabranio je ženi da ide na putovanje na udaljenosti od dva dana bez supruga ili mahrema. Ženi je mahrem svaki muškarac iz njene rodbine s kojim joj je trajno zabranjeno da stupi u brak. Druga: zabranio je da se posti na dan Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama, svejedno da li se neko zavjetovao da posti te dane, dobrovoljno da ih posti ili kao vid iskupa. Treća: zabranio je da se klanja opća nafila nakon što se obavi ikindija-namaz pa sve do zalaska Sunca i od nastupanja zore sve do izlaska Sunca. Četvrta: zabranio je i da se ide na putovanje radi vjerovanja da neko mjesto ima posebnu vrijednost i da se u njemu dobra djela umnogostručuju osim ako se radi o ove tri džamije. Radi namaza je dozvoljeno, prema tome, mahsus otputovati samo u ove tri džamije: el-Mesdžidul-haram, Poslanikova džamija i el-Mesdžidul-aksa.
Ukbe ibn 'Amir El-Džuheni, radijallahu anhu, veli: "Tri su časa u kojima nam je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranjivao da klanjamo i da zakopavamo naše umrle: dok Sunce izlazi, sve dok se potpuno ne podigne; kada je u zenitu, sve dok ne krene prema zapadu; te kada se Sunce primiče zalasku, sve dok ne zađe."
رواه مسلم
Poslanik je zabranio obavljanje dobrovoljnog namaza i ukopavanje umrlih tokom tri vremenska perioda: Prvi period: od trenutka kada Sunce počne izlaziti, pa sve dok ne dostigne visinu otprilike jednog koplja, što traje približno petnaest minuta. Drugi period: od trenutka kada Sunce dostigne zenit, tj. kada se nađe tačno na sredini neba i nema sjene ni prema istoku ni prema zapadu, pa sve dok ne pređe taj položaj i sjena ne počne padati prema istoku, čime nastupa vrijeme podne-namaza. Ovo je kratko razdoblje i traje otprilike pet minuta. Treći period: od trenutka kada Sunce počne zalaziti, sve dok ne zađe.
Od Aiše se prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Allah ne prima namaz šerijatski punoljetne žene osim sa (maramom) himarom.“
Hadis bilježi Ibn Madže - Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi Ebu Davud - Hadis bilježi imam Ahmed
Ženi koja je punoljetna i razumna nije dozvoljeno da klanja bez marame (himara), tj. da klanja otkrivene glave i vrata, jer ako bi takva klanjala, namaz bi joj bio neispravan. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže da Allah ne prima takav namaz, a negiranje primanje obuhvata kako negiranje ispravnosti tako i negiranje skidanja dužnosti sa čovjeka, tj. niti je namaz ispravan niti je sa čovjeka spala dužnost njegovog obavljanja. Izraz haid odnosi se na šerijatski punoljetnu ženu koja je došla u godine kada joj se počinje javljati hajz, jer je hajz jedan od znakova šerijatskog punoljetstva. U te znakove ubrajaju se hajz, poluciranje, nicanje stidnih dlačica ili (ako se ništa od navedenog ne dogodi) ispunjenje petnaest godina starosti. Ovdje se spominje hajz jer je on specifičan za žene i jer je preovladavajući znak šerijatske punoljetnosti, a ne misli se na ženu koja je u toku menstrulanog ciklusa, jer ženi je tokom menstrualnog ciklusa zabranjeno da klanja dok joj taj ciklus traje, na šta ukazuje Sunnet i konsenzus islamskih učenjaka.
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne klanja u jednodijelnoj odjeći, a da ne prebaci nešto na ramena."
متفق عليه
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio onome ko klanja u jednom odjevnom predmetu da mu ramena budu otkrivena. Ramena nisu stidni tijela, ali njihovo pokrivanje dovodi do potpunijeg prekrivanja avreta i više dolikuje veličanju Allaha Uzvišenog prilikom stajanja pred Njim u namazu.
Prenosi se od Džabira, radijallahu 'anhu, da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, klanjaše (nafile) na svojoj devi onako kako bi se ona okretala, a kada bi htio klanjati obligatni namaz (farz), sišao bi s nje i okrenuo se prema Ka'bi."
Hadis bilježi imam Buhari
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ne bi sebi otežavao silazeći sa jahalice, nego bi klanjao na njoj. Tako je činio kada bi bio na putovanju, što potvrđuje predaja Ibn Omera i drugih, u kojoj se navodi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi bio na putovanju, klanjao na jahalici kuda gd da se okrene. (Bilježi Buhari) Kada bi bio na jahalici, klanjao bi onako kako je okrenut, bilo da je to prema kibli ili negdje drugo. Kada bi htio klanjati farz namaze, sišao bi s jahalice i klanjao bi na tlu, okrenut prema kibli. U hadisu kojeg prenosi Ibn Omer, radijallahu 'anhu, stoji: "To što je činio u nafilama nije činio u farz namazima." Muttefekun 'alejhi. Farz namaz se mora obaviti na tlu, osim ako za to postoji opravdani šerijatski razlog, poput kiše, straha od neprijatelja. U tom slučaju nema smetnje da namaz obavi na jahalici. Isti je slučaj onoga ko je bolestan, pa ne može klanjati osim na krevetu sjedeći, a posebno ako se boji da će namasko vrijeme isteći. Ovo potvrđuju dokazi koji govore o olakšanju ummetu, a jedan od njih je ajet u kojem Allah kaže: "Allah nikog ne opeterećuje preko njegovih mogućnosti.", kao i hadis u kojem Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: "Kada vam nešto naredim, uradite koliko možete."
