Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way






























Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
Annabi du'aniima yurmeende kala newiiɗo dokko kaaraysira saanga njeeygu; o sattintah e coodoowo e coggu mum o gollondira e makko e jikku moƴƴo, newiiɗo dokko si o soodii, o ustatah o famɗintah coggu ko yeeyete ko, newiiɗo dokko si o ɗaɓɓitii yoɓeede ñamaande mum; o sattintah e baasɗo katajinɗo, kono o yoɓnitiroto ko mbaadi newiindi, o muñana cattaraaɗo.
Annabi yo jam e kisal won e makko ina habra gorko ñamlatnooɗo ka gollondiral, wollo o yeeyaɓe haa e lajal, hombo wiyatnoo suko makko si hombo yoɓnoo ñamaaɗe gonɗe e yimɓe hee: Si a arii e ñamliiɗo mbo alah ko yoɓiri ñamaa- nde makko ngam ronkere "newnan mbo" newnanaa mbo mbaasa doonaade e yoɓnitaade, wollo njaɓaa ko oon jogii ko wondude e ustogol, ɗuum ko ngam reerɗude e ɗaminaare nde Alla yaafatoo mbo, nde o maayi nde Alla yaafii mbo bonɗi makko ɗi.
Annabi yo jam e kisal won e makko ina habra wonde si juulɓe ɗiɗe kaɓrii jaaseeje (kafaje)maɓɓe, gooto e maɓɓe fof ina faandi warde goɗɗo; barɗo o naatat yiite sabu ko kanko woni coccandirɗo e warngo he. Sahabaaɓe ɓe njiɓara baraaɗo o: Hono oon naatrata jayngol ? Nelaaɗo habri oon naatat yiite sabu reerɗunoode mbo e warde gonndiijo makko, alah fof ko haɗi mbo warde gonndiijo makko si wonah ko oya idii mbo warde ko.
Annabi ina ɓanngina wonde golle teskirte ko anniya, nde ñaawoore ko huɓtadinnde den- ndaangal golle dewe Alla e gollondire, kala paandariiɗo e gollal makko nafoore o dañatah si wonah ndeen nafoore kono wonah baraaje, kala paandariiɗo e gollal makko ɓallaade Alla o heɓiraɗe baraaje e njoɓdi hay si wonii ko golle gaadaraaɗe, hono ñaamde e yarde. Refti Nelaaɗo yo o his fiyii misaal ngam ɓannginde battinde anniya e dow golle wondude e fotde ɗe e mbaadi peeñndi, o holli wonde oon perɗo acci nokku makko ngam ɗaɓɓude weluya Joom makko, oon fergo mum ko fergo sariya njaɓaako ko o dañata baraaje ngam sellude anniya makko, oon paandiiɗo e fergo makko nafoore aduna, hono jawdi e koongu, wollo njulaagu, wollo debbo, o heɓatah si wonah nafoore nde o annayii nde, kono geɗal alanaa mbo e baraaje e njoɓdi.
Gooto e Sahabaaɓe (allah yardo he mabbe)ɗaɓɓii e Nelaaɗo nde o tinndanta mbo huunde nafoore mbo, O yamari mbo woto o looɓ, maana ɗum noon ko reentaa- de sababuuji gaddooji looɓre, e yo o teeru fittaandu makko si ko tikkinta yanii e makko, woto o doonoro tikkere makko nde warde wollo fiyde wollo ƴattaade e ko nanndi e ɗuum. Gorko o fillii ɗaɓɓude wasiya o, Nelaaɗo ɓeydaani mbo wasiya si wonah woto looɓ".
Annabi yo jam e kisal won e makko ina hirjina men nde mbakkiltaɗen e Alla ko faati e fooɗde nafooje e duñde lorooji e nder geɗe men aduna e diine, alah okkoowo wollo kaɗoowo wollo loroowo wollo nafoowo mbo wonah Alla Toowɗo O. E de mbaɗaten sababuuji pooɗooji nafooje duñooji lorooji wondude e gooŋɗude bakkilagol e Alla, kala nde mbaɗɗen noon Allla yeɗa men hono no O yeɗrata ndiwri ndawoori subako hondi heyɗi ndi arta kikiiɗo reedu mayri ina heewi, ɗe golle ndiwri ko noone e nooneeji yaade ngam ɗaɓɓude arsuko, wonah wakki kinaade wollo ngaameela.(yande)
Annabi yo jam e kisal ngon e makko ina habra gaa e Joom makkoo wonde si jiyaaɗo bakkadi- nii refti o wii: Aan Joom am yaafo mi bakkaat am, Alla daala: jiyaaɗo Am bakkadinii bakkaat, o anndi hombo jogii Joomiraaɗo jaafatooɗo bakkatuuji cuuroowo , wollo O leɓta, Mi yaafiimo mbo. Refti jiyaaɗo o ruttii o bakkadini, o wii: Joom am yaafo mi bakkaat am o, Joomiraaɗo daali: jiyaaɗo Am bakkadinii bakkaat, o anndi hombo jogii Joomiraaɗo, hombo suura mbo O yaafoo mbo, wollo O leɓta mbo, Mi yaafiimo mbo. Refti jiyaaɗo o ruttii o bakkadini, o wii: Joom am yaafo mi, Alla daali : jiyaaɗo Am bakkadinii bakkaat, o anndi hombo jogii Joomiraaɗo jaafatooɗo bakkaat, O suura mbo, wollo O leɓta mbo, Mi yaafiima jiyaaɗo Am o, yo o waɗ ko o faala tawde kala nde o bakkadini o accat bakkaat o nimsa o fellita waasde ruttaade heen sabu fittaandu makko jaaloo mbo o yana e bakkaat laawol goɗngol, ɗoon ɗo hombo waɗa ko wa'i nih o tuuba ma mi yaafo mbo, sabu tuubde ina yirbina ko adii ɗum e bakkatuuji.
Annabi ina habra wonde ɓeen ñaawirooɓe nuunɗal(kitortobe) e goongo hakkunde yimɓe wonɓe les njiimaandi maɓɓe e ñaawoore maɓɓe e koreeji maɓɓe, ɓe njooɗoto e jooɗorɗe toowɗe ɓamtiiɗe peewniraaɗe annoore, ngam teddinde ɓe ñande darngo. Ɗii Minbaruuji ɗi ka ñaamo Jurmotooɗo O, Juuɗe makko ɗe fof ko ñaame.
Annabi yo jam e kisal won e makko ina habra tigi tigi (hakika)ñoore harminaande, ndeen woni haalde e juulɗo ko o añi, foti ko e mbaadiiji mum tagu wollo jikku, hono: ɗokko puuntoowo, penoowo, e ko nanndi e ɗuum, e sifaaji ñiŋoore, hay si wonii ɗiin sifaaji ina e ño'aaɗo he. Si o sifaa alah e makko ɗum ɓuri sattude e ñoore, sabu ɗum ko fepindaade e neɗɗo ko alah e mum.